Atrakcije

Villa Angiolina kolijevka je opatijskog turizma. Sve je započelo 1844. godine kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio ovaj poluotok po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu kuću pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi Angiolini. Nakon toga su počeli pristizati prijatelji i gosti kojima se svidjelo opatijsko podneblje. To je rezultiralo sa sve više posjeta istaknutih ličnosti u Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860. godine i skrenula pažnju javnosti na dotad nepoznatu destinaciju na Jadranu.

Park Sv. Jakova i Park Angiolina nastali su u razdoblju od 1845. do 1860. godine.
Friedrich Julius Schüler, direktor Društva Južnih željeznica počeo je s gradnjom prvih vila i hotela u Opatiji i Lovranu, a zaslužan je i za jedinstveno lungomare te parkove. Društvo Južnih željeznica je angažiralo Carla Schuberta, ravnatelja bečkog carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova
Ovaj hortikulturni spomenik proteže se na površini od 3.64 ha te je podijeljen na 60 polja, a u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. U tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene sa Dalekog Istoka, Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Među mnogim zanimljivim biljkama, u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije.

Fontana Helios i Selena nalazi se u prelijepom opatijskom parku nasuprot hotela Imperial u neposrednoj blizini crkve Sv. Jakova. Djelo je kipara Hansa Rathautskog iz Graza, autora Madonne i biste Theodora Billrotha. Fontana predstavlja Sunce i Mjesec, personifikaciju u likovima mitološkog brata i sestre.

Skulptura ''Djevojka s galebom'', kipara Zvonka Cara, prepoznatljivi je simbol Opatije. Nalazi se na hridi s prekrasnim pogledom na Opatiju, a postavljena je 1956. godine.

Izložbeni prostor, nadomak moru, dobio je ime po liječniku dr. Jurju Matiji Sporeru, koji je još 1859. godine predlagao osnivanje Društva za izgradnju Opatije, kao morskog kupalista i prirodnog lječilista.

Crkva Sv. Jakova sagrađena je na temeljima nekadašnjeg benediktinskog samostana i prvi put se spominje 1439. godine. Lijevo, uz crkvu, nalaze se samostan i klaustar s bunarom u sredini. Između crkve i samostana smjesten je zvonik, građen od kamena.

Kopija kipa koju je obitelj Kesselstatt dala postaviti u spomen na tragično preminulog sina 1891. godine. Nekada je ovaj kip stajao na hridi gdje je danas postavljena statua Djevojke s galebom, sve dok ga 50-tih godina prošlog stoljeća, nije iščupalo more te je premještena u Villu Angiolinu, dok se njezina kopija nalazi ispred crkvice sv. Jakova.

Friedrich Julius Schüler, direktor Društva Južnih željeznica počeo je s gradnjom prvih vila i hotela (hotel Kvarner) u Opatiji i Lovranu, a zaslužan je i za jedinstveno lungomare te parkove

Smatra se prethodnikom izgradnje Opatije u moderno turističko središte.

Najstariji živući hotel na istočnoj obali Jadrana sagrađen je 1884. kao prva luksuzna destinacija u Opatiji.
Prvotno je planiran kao sanatorij za plućne bolesnike. Na mjestu izgorjelih toplih kupki, 1913. godine je podignuta Kristalna dvorana, koja i danas ugošćuje najsvečanije opatijske događaje i balove.

Hotel “Imperial” jedan je od simbola opatijskog turizma. Sagrađen je 1885. godine pod imenom “Kronprinzessin Stephanie'', koja je zajedno sa suprugom Rudolfom prisustvovala njegovom otvaranju. Bio je to drugi hotel u Opatiji, sagrađen godinu dana poslije obližnjeg ''Quarnera''. “Imperial” se sa sjeverne strane oslanjao na dograđenu zgradu kina, a s južne strane na kupalište “Erzherzog Ludwig Victor”, odnosno akvarij sa zimskim vrtom.

Ljetna pozornica u Opatiji ugošćuje operne predstave, balet, simfonijske orkestre, folklorne priredbe, rock i pop koncerte, kazališne predstave, filmove... Prostor na kojem je danas Ljetna pozornica Opatija, bio je predviđen za gradnju mnogo ambicioznijeg projekta, ali je 1957. godine ona sagrađena u današnjem obliku, prema projektu poznatoga hrvatskog arhitekta Nevena Šegvića.

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, poznatija među lokalnim stanovništvo kao ''Vela crekva'' ili ''Njemačka crekva', spada u najljepše dijelove opatijske panorame na Novoj cesti. Svojom vanjskom ljepotom i impozantnošću resi Opatiju i daje joj oblik cjelovitog grada.

Villa Amalia je izgrađena 1890. godine, kao depadans hotela Kvarner za "bogatu klijentelu'', koja je uključivala njemačku carsku obitelj te poznatu američku plesačicu Isadoru Duncan i mnoge druge.

Premda je najvjerojatnije najstarija opatijska luka bila mali zaton (“Portić”) pred crkvom Sv. Jakova, i današnja luka (“Mul”) mora biti prilično stara, budući da se nalazi već na planu iz 1820. kao “Porto Herdt” što je talijanski iskrivljen domaći naziv “Rt” (“Zert”). U svakom slučaju, dimenzije joj je mijenjao već graditelj vile Angioline, Iginio Scarpa, želeći je prilagoditi svojoj jahti, a definitivan oblik dobila je tijekom zahvata i proširivanja krajem XIX. i početkom XX. stoljeća.
S mola, koji je za Opatijce već nekoliko puta u povijesti bio pozornicom značajnih zbivanja, može se najbolje sagledati čitava “Sjeverna obala”.

Lungomare je 12 km dugo obalno šetalište koje povezuje mjesta na Opatijskoj rivijeri - Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran. Šetalište se počinje uređivati 1885. godine, a spojeno je s Lovranom 1911. godine.

Hrvatska ulica slavnih nalazi se na opatijskoj Slatini. Prvih osam zvijezdi postavljeno je u čast i slavu Nikole Tesle...

U ovoj je zgradi na rubu Voloskog mađarski premijer, ministar i grof Gyula Andrássy proveo posljednje dane svog života kao politički pobunjenik, zastupnik dualne Monarhije. Priča se da ga je carica Elisabeth tri puta neslužbeno posjetila u Villi Minach pa se mnogi i dan danas zabavljaju nagadjanjima o tajnama njihove veze.

Prvi hrvatski Muzej turizma osnovan je 2007.g. u Opatiji. Kao osnivači Hrvatskog muzeja turizma pojavljuju se Grad Opatija i Republika Hrvatska u jednakim omjerima. Vila Angiolina, najstarija opatijska vila, nalazi se u središnjem opatijskom parku. U njoj je sjedište Muzeja, te je postavljena stalna izložba "Opatija – zlatni početci hrvatskog turizma".
U Umjetničkom paviljonu "Juraj Šporer", uz župnu crkvu sv. Jakova, odvija se kontinuirana izložbena djelatnost muzejskog i drugog sadržaja.
Otvoreno za posjetitelje: Svakim danom, osim ponedjeljka: 10-18 sati
Ulaz slobodan

Astronomski centar prostire se na 545 m2 zatvorenog i 325 m2 otvorenog prostora. Čine ga planetarij, zvjezdarnica, mala i velika sala, multimedijalna radionica, prostor za prodaju ulaznica, ugostiteljski prostor te panoramska terasa na krovu objekta. Građevina je u potpunost prilagođena kretanju osoba smanjene pokretljivosti. Kao jedini astronomski centar koji objedinjuje digitalni planetarij i zvjezdarnicu (s teleskopom) .
Predstavlja izuzetnu atrakciju za turiste kojima je i ovog ljeta pripremljen program koji se sastoji od prikazivanja filmova u planetariju na stranim jezicima (engleski, talijanski, francuski – prema dogovoru). Program se održava svake srijede u 22 sata.
Lokacija: Brdo Sveti Križ (45° 19’ 29’’ s.g.š. i 14° 28’ 59’’ i.g.d), 3 km od središta Rijeke

Grad Opatija zbratimljen je s 5 gradova iz Italije, Slovenije, Mađarske i Austrije.
- Castel San Pietro Terme, Italija.
- Ilirska Bistrica, Slovenija
- Balatonfüred, Mađarska
- Carmagnola,Italija
- Bad Ischl, Austrija